‘Nia kansela ona buat nebee hakerek hasoru ita, no lei nebee kontra ita. Nia hasai tiha ida nee no prega ba krús.’ Kolose 2:14
Bainhira ema ida hetan kapturasaun tanba krime ida no lori ba tribunál, prokuradór sei dehan: ‘Akuzasaun hasoru imi mak ida ne’e… Iha momentu ne’e, sira hein katak sira-nia advogadu bele hetan demisaun. Sim, Maromak hakerek kona-ba sala hotu ne’ebé imi halo husi kabun laran to’o tama rate laran. Ida-ne’e esplika kona-ba desizaun aat hotu ne’ebé Ita halo ona, hahalok odi nian, hahalok la fó perdua, sentimentu aat, hahalok-aat, karakteen, isin nia kaan, lia-bosok. Nia grava buat hotu. ‘Uluk imi mate iha imi nia sala sira ho isin nebee la hetan sirkunsizaun. Maibee Maromak halo imi moris hias hamutuk ho Nia, tanba Maromak foo perdua ba ita nia sala hotu. ‘Nia kansela ona buat nebee hakerek hasoru ita, no lei nebee kontra ita. Nia hasai tiha ida nee no prega ba krús.’ (Kolose 2: 13-14) Hatene didi’ak katak folin ba ita-nia sala mak mate, ‘Tanba Kristu mos hetan terus dala ida deit tanba sala sira, Ida nebee moris loos tanba ema nebee la moris loos, atu Nia bele lori ita ba Maromak. Nia mate iha isin maibee moris iha Espíritu.’ (1 Pedro 3: 18)
Haree to’ok liafuan ‘perdua’ no “kansela rekorde” kona-ba sala ne’ebé ita halo ona. Krus hanesan postu komérsiu. Iha ne’ebá, kuandu imi fiar metin, Maromak foti imi-nia sala hotu no tau imi-nia sala hotu iha Kristu nia conta (akun), no iha tempu ne’ebá hanesan foti Kristu nia lialoos hotu no tau iha imi-nia conta.
Maromak nia domin iha limitasaun ka lae? Se iha, David ne’ebe halo sala adulteriu sei nunka hetan Nia. ka Paulo ne’ebe ema ohodor ba kristaun. ka Pedro ne’ebe bosok-teen. ka na’ok-teen ida iha krús leten. No ó mós sei la hetan ida-ne’e. Bainhira Jesus tanis husi krús, Maromak hakerek “hotu ona” ba sala hotu ne’ebé imi halo ona. Liafuan “justifika” simplesmente signifika “hanesan hau nunka mais halo sala”. Ida-ne’e laos diak demais?
Aihan Espiritual: Num 29:1–6, Mat 24, Apokalipse 11:15–19, 1 Cor 15:50–58