‘Konfesa imi nia sala ba malu, no halo orasaun ba malu, atu nunee imi bele hetan kura. Orasaun nebee ema loos mak halo iha forsa boot tebes.’ Tiago 5:16

Hanoin hitu(7) nebe presica ita tetu didiak:

(1) Kona ba orasaun no partisipa iha igreja, peskiza ida iha University of Michigan hetan ou deskobre katak hamenus impaktu emosional husi depresaun parte financial.

(2) Estudu seluk deskobre katak ema nebe idade avansadu, fo sai katak depois remata halo operasaun cirucia (operasi jantung) , ho orasaun privadu tomak  bele hasae fali fuan nebe hakmatek no halo sira sente menus husi duvida.

(3) Survei Nasional ida kona ba labarik ho klaru hateten katak  labarik sira nebe partisipa iha Igreja, sira iha esperansa nebe maka as iha edukasaun no sira diak liu iha lisaun matematika no lé ho diak. No ba labarik sira nebe ba Igreja fulan ida dala ida deit halo sira tenke repete fali sira nia eskola iha tinan ida tan.

(4) Revista  servico Psikiatri  sita peskiza sira balun nebe hatudu oinsa ita nia fiar nebe diak hola parte importante iha ita nia restaurasaun husi ema droga no lanu tem, no hamenus los iha parte viziadu.

(5) Bainhira Peskizador sira husi Yale School of Medicine buka hatene ba ema nain 2000 husi ema nebe idade 65 ba leten, sira hetan ou deskobre katak ema nebe partisipa ou ba igreja barak liu maka sira nia saude mental nebe diak ba tinan-tinan sira nebe mai oin.

(6) Hirus bele aumenta reaksaun stress, no pressão arterial ou preasaun ran. Studi husi Ohio State University halo komfirmasaun katak orasaun tulun ba ema nebe halo o hirus bele halo o hakmatek husi o nia hirus i nomos hamosu fali emosaun positivu sai hanesan hadomi fali no aumenta ita nia saude isin iha parte hotu.

(7) No iha Jurnal Triwulan Sosiologis fo sai katak joven sira hetan sira nia valor importante  iha sira nia fiar i sira iha koneksaun diak ho sira nia inan aman, no dirije sira ba esperiensia nebe  diak tebes ba familia tomak.

Aihan Espiritual: Atus 12-13, Mat 27:27-32, Salmu 14, Proverbio 16:6-7