Prezidente Repúblika Dekreta Eleisaun Parlamentar Monu Iha Loron 21 Fulan Maiu 2023.

Prezidente Repúblika, José Ramos Horta.

Dili–Tuir alínea C artigu 86 Konstituisaun Repúblika númeru 1 husi artigu 17 Lei eleitoral Parlamentu Nacional, aprovadu liu husi Lei nú.6/2006, loron 28 fulan Dezembru, Republíkada husi Lei nú. 5/2007 loron 28 fulan marsu, Lei Nú. 7/2011, loron 22 fulan Juñu, Lei nú. 1/2012, loron 13 fulan Janeiru, no Lei Nú. 9/2017, loron 7 fulan Maiu, maka Prezidente Republika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta iha paláçio Prezidensial Nicolau Lobato Segunda semana ne’e liu husi dekretu prezidensial nú. 9/2023, loron 13 fulan Fevereiru dekreta no afiksa ona data eleisaun parlamentar monu iha loron 21 fulan Maiu 2023.

“Saida maka konstituisaun fo ba Prezidente da Repúblika responsabilidade ida todan tebes, boot mak ne, liu husi dekretu Prezidente Repúblika marka eleisaun ba deputadus Parlamentu Nacional, ita hatene deputadu sira eleitu ba lejislatura tinan 5 nian konforme artigu nú. 4 artigu 93 ita nia konstituisaun, no nú. 2 artigu segundu lei eleisaun Parlamentu Nacional nian, lejislatura ida iha sesaun lejislativa lima, no sesaun lejislativa ida iha funsionamentu tinan ida, hamutuk tinan lima”, dehan Prezidente iha nia diskursu dekreto.

Prezidente Ramos Horta husu ba lideransa nacional tomak atu mantein unidade, matenek hatudu dalan, para halo konsertasaun estratézika, hetan konsensu estratéziku, haleu buat hotu-hotu nebe konsideradu nudar kestaun nacional. Povu no mundu hakarak hare lideransa polítika ida ke sai lejitimadu husi eleisaun livre no transparente, guvernasaun ida dinámiku transparente no séria, sira hakarak hare lideransa ida ke sai husi eleisaun ida ke la’o diak, mós, no eleisaun ida ke bele prodús guvernasaun ida ke dinámiku teb-tebes.

“Tanba razaun sira ne’e hotu, sukat razaun sira ne’e hotu, aleinde ke rona partidu sira hotu, maka hau disidi marka eleisaun tinan 2023 nian, data marka ba eleisaun ne’e mos hare ho preokupasaun, importante teb-tebes para ita bele halo rekoperasaun ekonómika, ne’e urjenti, ita nia povu mobilizadu ba eleisaun lejislativa iha primeiru semester 2023, sira nia esperansa sira nia fiar ita labele haluhan, ita labele soe tiha, povu labele hein tan ona, tanba ida ne’e hau dekreta eleisaun parlmentar 2023 iha loron 21 de Maiu 2023”, Prezidente afirma.

Prezidente fiar, povu nebe mobilizadu  ba eleisoins parlamentar, lideransa nacional sira mos sei hatene hetan konsensus, no sei kaer prosesu nebe Prezidente Repúblika halo, depois hanoin no sukat buat hotu-hotu, dekretu prezidensial nú. 9/2023 fixa no hili loron 21 de Maiu 2023 ba eleisaun ba deputadus Parlmentu Nacional. Dekretu Prezidente ne’e  hahú validade tuir asinatura Prezidente Ramos Horta iha loron 13 fulan Fevereiru 2023.

 

Enkuantu Provedor Direitus Umanus No Justisa DR. Virgílio da Silva Guterres iha edifisiu Komisaun Funsaun Públika Tersa semana ne’e ba jornalista sira hateten, demokrasia nasaun ne’e bazeia ba vontade popular povu.

“Ba vota iha eleisaun nudar ejersísiu direitu demokrátiku sidadaun sira nian, no nudar direitu pulítiku nebe sai hanesan hun husi demokrasia hotu-hotu. Tanba demokrasia Estadu de direitu demokrátiku Timor Leste ne bazeia ba vontade popular, katak povu nia vontade maka hala’o iha eleisaun, tanba ne’e provedor ninia espetativa maka prosesu husi rejistu ba to’o kampaña, ba votasaun, no to’o kontazen de votus, sai hanesan prosesu sira nebe atu hahí duni demokrasia, nebe  labele implika violasaun ba dirietus umanus”, dehan provedor.

Provedor Virgílio husu ba orgaun eleitoral sira atu garante sidadaun hotu partisipa diak iha eleisaun paralmentar 2023.

“Provedor husu orgaun eleitoral CNE-STAE garante partisipasaun sidadaun hotu nian, liu-liu grupu sidadaun vulneravel sira hanesan ho defisiensia nebe kleur ona ijize atu hetan asesu ba sentru votasaun kondusivel ho sira nia natureza fíziku, tanba iha sistema eleisaun anteriores nebe adopta “ema ida akompaiñia”, maibe mosu problema tanba dala ruma ema ida akompaiñia ne’e orienta fali votasaun ba figura ka partidu nebe la’os eleitor ema ho defisiensia ida nia hakarak”, nia realsa.

Provedor Virgilio mos tau espetativa atu kampaiña partidu pulítika tenke eleve kualidade debate públiku, atu povu hatene lolós programa pulítika saida maka nia vota hodi hatan ba ninia espetativa.

“Provedor husu ba lider partidu pulítiku sira atu labele kampainã nebe nakonu ho insulta malu, ataka malu, hatun malu, diskrimina malu bazeia ba rasa, bazeia ba reliziaun, tanba diskrimina malu ne’e kontra konstituisaun no viola direitus unamanus, no la fó edukasaun pulítika diak ba povu, iha kampaiña ita lako’alia kona buat sira ne’e, ita ko’alia kona ba partidu sé maka iha programa diak liu, iha estratezia diak liu atu dezenvolve Nasaun ida ne’e, hatudu kualidade programa iha kampaiña nebe priense povu nia espetativa, la’os insulta malu no diskrimina malu bazeia ba rasa no relijiaun”, nia alerta

Provedor konsidera númeru partidu barak nebe involve iha kamapaiña diak ba demokrasia, maibe prosesu aprovasaun maka tenke rigór  bazeia ba konstituisaun Estadu de Direitu Demokrátiku, katak labele fo aprovasaun ka akreditasaun ba partidu sira nebe asumi ideolozia dinastia no monarkia.

Provedor Direitus Umanus Justiça Virgílio da Silva Guterres hateten ida ne’e ba jornalista sira iha edifisiu Komisaun Funsaun Públika Tersa semana ne’e. [ag]

Primeiru Ministru Hateten, Husi Povu Maka Sukat Rezultadu Oitavu Guvernu Nia Ukun

Dili– Primeiru ministru RDTL  Jeneral Taur Matan Ruak iha konferensia imprensa iha salaun vip Aerportu Internacional Prezidente Nicolau Lobato Sesta semana kotuk hateten,

Oitavu Guvernu labele gava an kona ba saida maka halo durante mandatu.

Oitavu Guvernu durante mandatu halo servisu nebe bele halo, no halo buat ruma nebe Guvernu anterior sira seidauk halo, tanba ne’e,  husik ba povu maka sukat rezultadu saida husi oitavu Guevrnu nia ukun.

Primeiru Ministru hateten ida ne’e hodi hatan ba krítika husi entidades sosiedade sivil balun nebe konsidera oitavu Guvernu la halo dezenvolvimentu. [ag]

 

RAI-NAKDOKO NE’EBÉ MAKAS HAMATE EMA LIU 5,000 IHA TURQUIA, SIRIA

Sebuah mobil terlihat di bawah reruntuhan bangunan yang runtuh, di Kota Azmarin, Suriah utara, Senin, 6 Februari 2023. (Foto: AP)Kareta ida hetan estargus tamba hanehan husi konstrusaun, iha sidade Azmarin, parte norte Siria, Segunda, 6 Fevereiru 2023. (Fotografia: AP)

Serbisu-nain sira ne’ebé halo salvasaun iha Turquia no Siria iha Tersa-feira (7/2) servisu hodi buka sobrevivente sira hakoi iha uma-laran ne’ebé kauza rai-nakdoko ne’ebé maka’as tebes iha Segunda-feira (6/2) no hamate ema liu 5,000.

Hafoin temperatura tun besik malirin iha segunda (6/2) kalan, iha Tersa (7/2) akontese tan rai nakdoko ida tan liu dala 20 ho forsa pelumenus 4.0 iha eskala Richter iha área fronteira entre nasaun rua nee.

Diretor-Jeral Organizasaun Mundial Saude (OMS) Tedros Adhanom Ghebreyesus hato’o ninia apoiu ba povu Turquia no Siria “iha momentu triste ne’ebé la bele ko’alia,” no hateten katak númeru vítima sira la deskreve “triste no lakon ne’ebé família sira ohin loron hasoru ne’ebé lakon sira-nia inan, aman, oan-mane no oan-feto sira ne’ebé lakon ona – ka sira ne’ebé la hatene ema ne’ebe sira hadomi sei moris ka mate ona.”

Tedros ko’alia iha sorumutuk WHO nian ida iha Jenewa, nia hatete katak ninia organizasaun haruka aviaun aluga ba nasaun rua ne’ebé lori sasán médiku. Nia mós hateten katak organizasaun ne’e sei servisu hodi ajuda sira atu hadi’a no harii fali sira-nia fatin.

“Iha momentu ida-ne’e mak ita tenke hamutuk iha solidariedade, hanesan rasa umana ida deit, atu salva moris no hamenus terus husi ema ne’ebé terus barak ona,” dehan.

Ajensia jestaun dezastre emerjénsia Turquia nian hateten katak nia hala’o hela operasaun estrada no aerea hodi lori fornesimentu no ofisiál sira ba área sira ne’ebé afetadu husi rai-nakdoko. Esforsu ne’e hetan apoiu husi ajénsia asisténsia sira no governu estranjeiru sira ne’ebé haruka ekipa no rekursu barak liután ba rejiaun nee.

Ofisial sira iha Turquia iha Tersa-feira (7/2) hateten katak pelumenus ema na’in 3,419 mak mate no ema rihun 15 resin mak kanek. Sira hateten katak ema na’in 7.800 reskuta ona no pelumenus uma 6.200 monu. Siria besik 1.602 mate no maizumenus ema nain-3.500 seluk kanek, tuir númeru sira ne’ebé fó sai husi governu Damasku no organizasaun oioin ba salvasaun.

Prezidente Turquia Recep Tayyip Erdogan estabelese loron nasionál ba loron hitu.

Rai-nakdoko ne’e kona rejiaun sira iha fronteira rua-hotu iha nasaun ne’e no envolve iha funu sivíl ne’ebé akontese iha Siria durante tinan barak liu. Iha territóriu Siria, área sira ne’ebé afetadu husi rai-nakdoko fahe entre área sira ne’ebé governu mak kontrola no enclave ikus ne’ebé opozisaun Siria mak kontrola ne’ebé forsa governu ne’ebé hetan apoiu husi Rusia mak seguru. Iha tempu hanesan, Turquia mak hela-fatin ba ema rihun ba rihun ne’ebé sai husi konflitu. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/gempa-kuat-tewaskan-lebih-dari-5-000-orang-di-turki-suriah-/6951278.html

Prezidente Repúblika : Diak Liu Númeru Militar Uitoan Ho Kualidade Ás

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta.

DILI– Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta iha nia diskursu ba cerimónia selebrasaun tinan 22 loron transformasaun Falintil ba Falintil Forsa Defeza Timor Leste iha Kuartel Jeneral F-FDTL Kinta semana kotuk hateten, forsa defeza maka defensor soberania Nasaun husi ameasa externa karik akontese.

“Iha Forsa Defeza nia liman misaun konstitusional atu defende rai ida ne’e kontra agresaun ruma husi liur, agresaun externa karik iha, karik akontese, nune F-FDTL defende nafatin integridade independensia rai ida ne’e, nune mos liberdade ho siguransa povu nian, ohin diak liu tan no importante liu tan ida-idak iha F-FDTL nia kakutak, nia neon, nia hatene papel F-FDTL nian, atu defende mos nia papel instititusional atu defende serví dame, demokrasia no Estadu de direitu”, dehan prezidente Horta.

Prezidente RDTL dehan, povu ijize lider militar resposavel sira ke kaer iha sira nia liman, sira nia kabás instituisaun militar, wainhira tau matan ba funsaun ás, pozisaun sira ne’e ke nasaun fo, ijerse sira nia autoridade ho liman tós inspira membrus hotu-hotu forsas armadas asumi profesionalizmu rigurozu ho disiplina maka’as.

Tinan ida ne’e 2023 F-FDTL iha osan ne’e Estadu tau orsamentu millioins 33,022,385.00, ezekuta tuir programa kontinua investe iha re-organizasaun profesionalizasaun F-FDTL buka kualidade  diak liu duke kuantidade, menus liu duké barak liu.

“Ita lalika buka ema barak demais iha forsa, ne la’o deit iha, militar ou forsa pulísia, hau prefere hare iha deit  ema rihun ida mane no feto nebe iha motivasaun ás kle’an hetan treinu diak teb-tebes, ho kompensasaun remunerasaun mos diak, ekipamentu diak teb-tebes, fo mobilidade no flexibilidade operasaional diak ba sira, no insentivus nebe halo sira labele hateten lakohi,  hau hakarak liu ida ne, ema 1.000 duké 5.000 ka 10.000, lubuk ida ke vencementu ladiak, treinamentu lasufisiente, ekipamentus ladiak depois laiha orguillu, laiha motivasaun”, Prezidente sublina.

Xefi Estadu hateten, ita labele sai hanesan rai barak iha mundu nebe sei iha nivel sub-dezenvolvimentu nafatin ke la’os kiak hanesan ita, sira iha númeru ejérzitu forsa militar bot tebes, maibe ekonomia osan nasaun nia lasufusiente para tanen forsa ida bot ne’e.

“Ita tenke kontinua prosesu modernizasaun ita forsas armadas no forsa siguransa, maibe tenke hanoin didiak diak liu númeru efetivus ne menus maibe ho kualidade ás liu, selesaun hare nia kualidade umana, fo formasaun unidade operasional ba nia, no fo mos ekipamentus diak, ne’e nia bele halo servisu ema 10.000 nian”, Prezidente afirma.

Prezidente Ramos Horta alerta ba forsa F-FDTL tenke iha kultura disiplina manutensaun ba sasán Estadu, tanba buat nebe Estadu entrega ba forsa militar, forsa polícial no instituisaun Estadu sira seluk, nudar sasán Estadu nian no sasán povu nian.

“Ita tenke hare didiak buat ida bolu disiplina kultura manutensaun ba rekursu Estadu, se ita latau matan didiak sasan Estadu ho manutensaun diak, entaun ita gasta arbiru osan Estadu nian, osan povu nian hanesan ezemplu barak akontese tiha ona iha rai ida ne’e”, prezidente Horta haktuir.

Prezidente Repúblika mos fo hanoin atu Timor Leste tenke hametin liu tan kooperasaun dezenvolvimentu programa tékniku militar ho rai viziñu sira nebé hakbesik nasaun ne’e, hanesan Australia, Indonesia, Nova Zelandia, Malazya, Singapura, Korea do Sul, Japaun, Porugal no Estadus Unidus América. Maibe nasaun rua nebe besik liu ho Timor Leste Maka Indonesia no Australia nudar relasaun nebe nesesária, perseirus brevileziadus prioritáriu. Prezidente Ramos Horta iha nia diskursu mos alerta atu nasaun tenke hasa’e nivel soberania agríkula no alto sufisiensia alimentar, rekursu bé-mós ba ema heimu, bé  ba irigasaun natar no kualidade edukasaun sa’e ba nivel hanesan kestaun defeza no siguransa nacional.

“Timor Leste iha rai maran nebe bele garante soberania agríkula, alto sufisiensia siguransa alimentar, ita labele ko’alia ba defeza no siguransa se lako’alia mos ba autonomia soberania agríkula, alto sufisiensia siguransa alimentar, neduni  ita foti agrikultura sa’e ba nivel hanesan ho defeza no siguransa, nia estatutu tenke halo parte defeza no siguransa nacional, tenke foti rekursu fíbriku bé-mós atu heimu nian sai henesan kestaun ida siguransa defeza nacional, edukasaun kualidade diak mos tenke tama iha doutrina defeza siguransa, tanba se ita laiha independensia agríkula, independensia hahán, se ita lakonsege hetan bé irigasaun ba agrikultura, bé-mós ba ma heimu, ita halo fraku fali ita nia defeza no siguransa nacional. Prezidente alerta.

Prezidente ramos Horta mos foka siguransa maritima nebe fundamental tebes, tanba Timor Leste halo parte grupu nasaun 6; Timor Leste, Papua Nova Guiné, Solomon Ilends, Malázia, Indonesia no Filipina nudar grupu nasaun “Coral Triângulu” rikusoin bot.

Tanba ne’e, Timor Leste tenke fo kapasidade ba forsa defeza no forsa siguransa atu fo resposta ka intervensaun prevensaun antisipada, atu Timor Leste bele garante legalidade demokrátika, estbildiade orden públika, tanen nafatin nasaun demokrátika ida ne’e, no povu tenke konfia nafatin ba forsas armadas,  respeita esperansa povu nian, labele hakribit esperansa povu nian nebe konfia forsas armadas, no konfia Estadu, nudar defensor misaun konstitusional soberania no independensia nacional no garante orden demokrátika. (ag)

USGS: Rai Nakdodoko Ho Magnitude 7.6 Iha Indonezia

BMKG melaporkan gempa bumi dengan magnitudo 7,9 dengan pusat di perairan barat laut Maluku Tenggara (foto: Twitter BMKG)BMKG relata katak rai-nakdoko ida ho magnitude 7.9 ho epicentru iha tasi-ibun parte norte oeste husi Sudeste Maluku (foto: Twitter BMKG)

AFP— Rai-nakdoko maka’as ida ho magnitude 7.6 iha tasi-ibun Indonezia no Timor-Leste iha Tersa-feira dadeer (10/1), relata husi Estadus Unidus nia Survey Jeolojiku (USGS).

Epicentru ne’e dook kilómetru 427 iha parte súl husi illa Ambon ho kle’an kilómetru 95 dehan USGS. Enkuantu, tuir Ajensia Meteorolojia, Klimatolojia no Jeofizika (BMKG), rai-nakdoko ne’e ho magnitude 7.9 ho epicentru iha tasi laran maizumenus kilómetru 148 husi parte súl oeste Maluku.

Aleinde nee, BMKG mós relata rai nakdoko tuir tan mai ho magnitude 5.5.

Tuir BMKG, iha illa sira iha Timor, illa Maluku no Papua, ema sente tremores. Maibe la iha relatóriu kona-ba estragu ka mate.

“Hau toba hela no sente hakfodak uitoan. Hau hadeer no ha’u-nia kolega barak mós sente hanesan nee,” Hamdi, ema ida-ne’ebé hela iha Ambon, hatete ba AFP.

Indonezia nia ajénsia jeofisika inisialmente fó avizu kona-ba poténsia tsunami, no ikusmai retira avizu nee.

Rai-nakdoko ne’e sente dook husi Darwin, kapitál Territoriu Norte Australia nian, ne’ebé pelumenus ema na’in 1,000 mak hato’o ba ajénsia jeosiensia Australia nian.

“Hau foin hetan terus maka’as iha #Darwin ne’ebé hatudu katak mai husi #gempabumi (rai nakdokohhj ne’ebé sériu tebes ba ita-nia parte norte,” hatete utilizador @OreboundImages iha ninia Twitter.

Video ida-ne’ebé uza Twitter ida iha Darwin hatudu bee iha vidru ida no konteiniru bee nian ne’ebé slide husi sorin ba sorin. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/usgs-gempa-7-9-skala-richter-guncang-indonesia-terasa-hingga-australia/6911091.html

 

Prezidente Repúblika: Diploma Universitariu Lakoresponde Kakutak Matenek, Graduadu Lakon Tempu.

Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta.

Dili– Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta hateten, graduasaun Universitariu nudar momentu importante ba familia no estudantes graduadus sira, maibe dezafius boot ba Guvernu no seitor privadu tenke prepara opurtunidade vaga ba kolokasaun graduadus sira. Prezidente Repúblika dehan, graduadu sira mos tenke reflete kualidade matenek iha sira nia kakutak, tanba graduasaun ne reflete kualidade diak, no diploma ne koresponde ba matenek iha graduadus sira nia kakutak ne diak ba Nasaun. “Maibe wainhira diploma lakoresponde ba kualidade matenek iha sira nia kakutak, maka gruduadus sira ne lakon tempu deit, tanba wainhira ba buka servisu ema laharé deit ba diploma maibe haré liu kualidade servisu”, Prezidente Ramos Horta hateten ida ne ba jornalista sira iha serimonia graduasaun Universidade Dili ba dala-10 iha salaun Mahoka kuarta semana ne’e.
Enkuantu Prezidente fundasaun UNDIL Estevão Belo hateten, graduasaun nudar faze normal nebe akontese iha Universidade hotu iha kada tinan. Enkuantu kolokasaun vagas ba graduadus la’os problema Universidade nian maibe nudar problema graduadus sira nian. Prezidente fundaaun UNDIL hein estudantes finalistas nain 672, no após graduasaun 11 husi fakuldade ekonomia, fakuldade direitu, fakuldade Enjineria, fakuldade saude, no fakuldade edukasaun, nebe simu graduasaun ne bele uza siensia nebe sira simu hodi bele kompete iha vaga servisu.
Nia mos konfirma, 60% husi númeru total graduadus sira ne servisu tiha ona, enkuantu so 40% maka seidauk servisu. [ag]

Oscar Lima: Guvernu Hatun Kustu Kontiner Iha Porto Tibar.

Emprezariu nasional Oscar Lima.

Dili– Emprezariu nasional Oscar Lima hateten, nia orguillu ho Performa porto Tibar ho nia kualidade padraun internasional, maibe nia husu Guvernu tetu didiak volume kustu nebe aplika ba kontiner sira nebe halo estasaun iha porto Tibar. “Ba hau importante liu maka kustu ne’e maka sira tenke halo análize ke naruk, lukru labele iha prazu tempu badak, no labele karun liu fali porto Dili antes ne’e, hodi fo opurtunidade emprezarius kliente porto no labele afeta ba povu nudar konsumidores sira”, Dehan Oscar. Nia apela Guvernu atu negosia ho komapinia internasional esplorador porto Tibar atu labele halo kustu ás demais, tanba selae maka emprezaius lokal sira la aguenta ona bele sés an no buka porto alternativu iha Atambua Indonesia hodi tula sira nia kontentor nebe tama husi rai liur. [ag]

Prezidente Repúblika Lansa Programa Dapur Nutrisaun Ba Labarik Kosok Oan.

Dili– Prezidente Repúblika Demokrátika Timor Leste DR. José Ramos Horta Kinta semana ne’e lansa programa pakoti nutrisaun nebe prepara hahan tasak nutrisaun diak hodi oferese ba labarik kosok oan husi familia kiak sira, nebe kada loron sei atende labarik 300 durante loron lima Segunda to’o Sesta kada semana. “Programa ne’e halo parte programa nebe buka tulun uitoan sira nebe kiak liu-liu labarik kosok oan sira, inan sira, loron-loron fo han ba labarik 300”, Dehan Prezidente Horta.

Prezidente rekuinese programa ne’e la’os solusaun atu rezolve problema sub-nutrisaun maibe pelo menus ajuda labarik husi familia kiak sira bele hetan hahan diak, ho espektasaun bele hamosu efeitu multiplikador fo inspirasaun ba embaxadas sira, Nasoins Unidas, seitor privadu nasional no internaional  sira atu bele mos hola inisiativa suporta programa dapur nutrisaun Prezidensia Repúblika ne’e ho kualker materia hahán ba iha fatin sira iha munisipius sira nebe labarik barak asumi sub-nutrisaun aat demais.

Programa ne’e hahú implementa ho orsamentu Prezidensia Repúblika nian rasik, no Prezidente Repúblika rasik sei halo kontaktu ba entidades kompetente sira hanesan seitor privadu ruma nebe hakarak oferese materia hahan fos ka modo naan manu atu apoia programa dapur nutrisaun refere.

Prezidente Ramos Horta mos planeia ona programa atu tulun negosiante karosa roda-tolu sira atu oferese transporte karosa roda-tolu elétriku. “I depois hau sei buka meius para ajuda tiga roda sira, hau halo kontaktu dadauk ona para oferese ba sira tiga-roda elétrikru, nebe para sira bele la’o ba la’o mai, hean ba hean mai ho tiga roda elétriku”, Prezidente dehan.

Prezidente Horta mos planeia sei halo kios ho dezain diak atu oferese ba inan sira nebe halo negósiu ho karosa roda-tolu. “I sei hare mos halo kios ke ho dezain ida diak para entrega ba inan sira para sira lalika tau sasan iha rai, mas ne’e sei ko’alia ho autoridade munisipiu para haré iha fatin nebe maka bele rezerva para tau uma oan sira ne, para sira bele fa’an sira nia sasan“, Dehan Prezidente Horta. Prezidente rasik kontaktu hahú ona atu hetan produtu karosa elétriku ne’e atu oferese ba inan sira nebe durante ne’e hala’o atividades negósiu roda tolu.

Responsavel programa dapur nutrisaun Prezidnesia Repúblika Bela Gailos isplika, tarzetu husi programa ne’e koloka ba labarik 300 maibe bele aumenta tuir fluktuasaun númeru labarik sira nebe hakarak rejista naran hodi simu hahan. “Se enkuantu númeru labarik sira aumenta laiha problema ita loke nafatin espasu, tanba ita hatene munito bem ke iha familia barak nebe loron-loron sei kontinua han hahán para bosu deit, maibe la’os hahán saudavel”, nia dehan.

labarik sira nebe tama ona iha lista ne husi area besik husi Palásiu Prezidensial maibe maioria familia sira nebe mai husi munisipiu sira iha foho, nebe hela iha Dili ho kondisaun ekonomika ladiak. Bela Gailos haktuir, programa ne mos oferese ekipamentus dapur balun ba inan sira hanesan fogaun nebe prodús husi grupu Arkuiris nebe efisiente no efetivu liu atu tulun inan kiak sira nebe asumi kondisaun te’in uza fatuk no rai ho aisunu barak.

Teknikamente programa dapur nutrisaun Prezidensia repúblika ne sei opera husi Kantina Matak nebe hatur ona iha area palásiu Prezidensia ho rekursu tekniku sira husi komunitas LGBT sira hanesan Kodiva no Arkuiris nebe durante ne’e nunka hetan opurtunidade iha Nasaun ne’e.

Ronaldo: Dedikasaun Ba Portugal La Muda, Husik Tempu Mak Responde

Cristiano Ronaldo bereaksi setelah Portugal kalah melawan Maroko pada babak perempat final Piala Dunia 2022 di Thumama Stadium, Doha, Qatar. (REUTERS/Fabrizio Bensch)Cristiano Ronaldo halo reasaun hafoin Portugal lakon hasoru Morocco iha finál trimestre Kopa Mundial 2022 iha Estadiu Thumama, Doha, Qatar. (REUTERS/Fabrizio Bensch)

Cristiano Ronaldo hateten iha loron Domingu (11/12) katak nia sempre dedika an ona atu sai parte husi ekipa nasionál Portugal nian, ne’ebé sai husi Kupa Mundial loron ida antes. Nia hatudu katak foti tropa Kopa Mundial ba Portugal mak mehi boot liu no ambisiozu liu iha nia karreira, maibé tenke halai hale’u eventu Kopa Mundial Katar.

” Hau luta ba ida-nee. Hau luta maka’as ba mehi nee,” nia dehan.

Nia dehan katak durante ninia tinan 16 ho Selecao das Quinas, Ronaldo fó ona nia buat hotu.

“Husi ha’u-nia aprezentasaun lima ne’ebé ha’u hetan iha Kopa Mundial ba tinan 16, sempre hamutuk ho jogadór sira ne’ebé di’ak no hetan apoiu husi portugés millaun ba millaun, ha’u fó ha’u-nia rezultadu hotu. (Hau) tau hotu iha campo laran. Hau nunka fila oin husi kompetisaun no nunka rende an ba mehi nee. Infelizmente horiseik mehi ne’e remata ona,” nia hakerek.

Jogador ho tinan 37 ne’e,  ne’ebé manán dala lima iha  Ballon D’Or to’o iha Qatar ho misaun atu prova katak nia sei bele halo diferensa ba nia ekipa nasional. Maske nunee, nia remata ninia aprezentasaun iha Qatar la’ós hanesan astarter durante duel ho Morocco iha trimestre final. Ronaldo tuur iha banku rezerva (cadangan), foin tun ba campo iha segundu ronde, no tuirmai nia tenke lakon ho 1-0 husi Morrocco.

Iha postajem ida iha Facebook, nia hakerek: “Hau hakarak imi hotu hatene katak buat barak mak ko’alia tiha ona, buat barak mak hakerek tiha ona, buat barak mak espekula tiha ona, maibé ha’u-nia dedikasaun ba Portugal la muda nem uitoan deit.”

“Hau sempre sai hanesan apoiante ida hodi luta ba ekipa sira atu hetan rezultadu, no ha’u sei nunka sees husi ha’u-nia ekipa sira no ha’u-nia nasaun,” nia dehan.

Molok Kopa Mundial, nia lakohi hatete se torneiru iha Qatar mak eventu desportivu internasionál ikus ho ekipa nasionál Portugal nian. Nia konfirma katak nia hein hela eventu Euro 2024 nian.

Maski nune’e, ninia postajem iha Facebook iha Domingu (11/12), remata ho nota ne’ebé ambigu.

” Agora, la iha buat barak tan atu hatete. Obrigadu, Portugal. Obrigadu, Qatar. Mehi sira ne’e furak tebes bainhira lao dadaun… Agora, ita tenke husik tempu sai hanesan konselleiru di’ak no ema hotu tenke foti sira-nia konkluzaun rasik,” nia hakerek. [mf]

https://www.voaindonesia.com/a/ronaldo-dedikasi-untuk-portugal-tak-berubah-biarkan-waktu-yang-menjawab/6872287.html

Emprezariu Lorenço de Oliveria Sei Sosa Aviaun Kumersial Tolu Semo Internasional.

Diretor Aeroporto Dili Lorenço de Oliveira Sesta semana ne’e divulga sai ba públiku katak nia sosa aviaun kumersial tolu.

Dili– Diretor Aeroporto Dili Lorenço de Oliveira Sesta semana ne’e divulga sai ba públiku katak nia sosa aviaun kumersial tolu atu halo operasaun semo internasional ba iha Nasaun sira nebe estabelese ona akordu servisu aero ho Guvernu Timor Leste, “dentru de fulan janeiru klaran iha ita nia rain ne hau foti aviaun ida atu halo rota internasional ba fatin nebe ema seluk bele semo mai, ita mos bele semo ba , tanba ne maka hau halo press konferensia hodi hateten katak ita mos bele ona”, nia dehan.
Lorenço disidi sosa aviaun tolu nebe tau naran “Aero Dili Timor Leste” iha prazu tempu tinan-rua nia laran. Aviaun primeiru nebe atu hahú halo operasaun iha fulan janeiru 2023 oras ne dadaun halo hela inspesaun iha Malazia, no fulan-nen tuir mai nia sei sosa tan aviun ida, no hafoin tinan-ida ho balun nia sei sosa tan aviaun ida sai hamutuk aviaun-tolu, “hau disidi agora ne ida, fulan-nen mai ida tan, no tinan-ida ho balun mai tan ida hamutuk aviaun 3, ba Timor aviaun tolu natón”, dehan Lorenço iha konferensia imprensa iha edifisiu aero Dili sesta semana ne. Aviaun Aero Dili Timor Leste ne kaliber Airbuss ho kapasidade tula passajeirus 165 sei hahú operasaun iha fulan Janeiru 2023, ho autor asistensia servisu husi rekursus umanus profisional internasional hamutuk na’in-60 mai husi Indonesia, Korea no Europa nebe inklui pilotu aviaun 3 husi Indonesia, Korea, no Europa, aero mochas, mekaniku, tékniku no staff marketing no seluk tan.
Kumersialmente Lorenço optimista ba progressu pozitivu projetu ne’e ba futuru tanba antes to’o iha desizaun kum’ersiu aero ne nia an rasik liu ona husi eskola pilotu aviaun nebe hetan kuinesementu kle’an iha área kumérsiu aéro nian, no nia hahú tiha ona ho semo aviaun kik iha Nasaun laran durante tinan-lima. Lorenço prevista sei aplika estratezia pressu tiket aviaun kompetetivu adapta ba dinamika folin mina aftur nebe ijisti mundialmente. Tanba ne’e nia sei mobiliza mídia komunikasaun sosial tomak atu halo publicidade kamapña ba nia projetu semo aero iha tempu badak. [ag]

Christ is coming again!

‘The day of the Lord will come as unexpectedly as a thief.’ 2 Peter  3:10 NLT

Don’t let date-setters make you cynical about Christ’s soon return. When the founder of a major church denomination predicted in print the date of Christ’s second coming, his successors faced the embarrassment of having to publicly acknowledge that they were wrong.

Do you remember the alarmists of Y2K? Declaring a scientific certainty that the year 2000 would bring the end of the world and the return of Christ. They caused people to leave their jobs, sell their homes, stock up on food, and head for the hills. And because of such embarrassments, many preachers today have silenced or toned down the truth of Christ’s second coming. Yes, when some people hear the message, they roll their eyes and say, ‘Not again!’ But doubt about Christ’s return is one of the signs that guarantees it will happen.

The Bible says: ‘Know this first of all, that in the last days mockers will come with their mocking, following after their own lusts, and saying, “Where is the promise of His coming? For ever since the fathers fell asleep, all things continue just as they were from the beginning of creation.” The Lord is not slow about His promise, as some count slowness, but is patient toward you, not willing for any to perish, but for all to come to repentance. But the day of the Lord will come like a thief, in which the heavens will pass away with a roar and the elements will be destroyed with intense heat, and the earth and its works will be discovered. Therefore, beloved, since you look for these things, be diligent to be found spotless and blameless by Him, at peace,’ (2 Peter 3-4, 9-10, 14 NASB).

SoulFood: Acts 24-26, Mark 5:21-30, Ps 94:1-11, Pro 11:14-15

Renungan Hari Ini [The Word for Today] is authored by Bob and Debby Gass and published under licence from UCB International Copyright ©

Do You Really Want to Follow Jesus?

Author: Pastor Greg Laurie Whoever desires to come after Me, let him deny himself, and take up his cross, and follow Me. Mark 8:34 We adorn our churches with crosses, use them as fashion accessories, and even get into lawsuits over where we can display them. But I...

A Prayer for Troubled Times

Need some encouragement today? Read and meditate on these words and pray them to our Lord. Let nothing disturb you Let nothing frighten you Those who cling to God will lack nothing Let nothing disturb you Let nothing frighten you God alone is enough! Amen “Trust in...

Where is God in All the Suffering?

The Australian Medical Association has predicted at least a 25% rise in the number of suicides in Australia over the next five years because of COVID-19. While we don't have figures for Timor-Leste it is true many in our nation are also struggling to understand the...

Your Offenses Have Been Swept Away

God has swept away your offenses like a cloud. He has swept away your sins like the morning mist.

Trusting God in the hard times

Trusting God | Matt's story “I will turn their mourning into joy. I will comfort them and exchange their sorrow for rejoicing.” - Jer 31:13 God doesn’t promise that life will be easy, but He does promise that He’ll carry us through it and that His plans for us are...