The Alliance Bible Churh Timor Leste TABC-TL iha loron Domingu 16/7/2023 celebra ordementu pastoral dala primeiru hafoin nia ijistensia tinan 33 iha Timor Leste.

Radio Voz Dili – The Alliance Bible Churh Timor Leste TABC-TL iha loron Domingu 16/7/2023 celebra ordementu pastoral dala primeiru hafoin nia ejistensia tinan 33 iha Timor Leste, no konsagra Timotius Sudarsono no Asiana nudar pastor no pastora dala primeiru iha The Alliance Bible Church Timor Leste nia istoria.

Pastor celebrante ordenamentu pastoral Pdt. Yanvantius Tulai ne’ebe koloka nia pregasaun ordenamentu pastoral ho fundamentu Biblia II Timótius 1:5-18 ko’alia ba Radio Voz hatete, esensia husi ninia pregasaun iha Kultu ordenamentu pastoral ne’e maka; Ema Kristaun ida-idak Maromak fo don no hetan bolu santu hodi haklaken Maromak nia grasa, ema ne’ebe hetan bolu keta moe hodi fo sai novidade diak Evangélhu ba ema hotu, prontu sakrifika an ba Evanjélhu nudar konsekuensia lójiku, no kaer metin doutrina ka hanorin lós husi Evanjéllu salvasaun.

Pastor Yanvantius Tulai

“Esensia maka, Maromak fo don ba kada ema fiar ida-idak, ita nia knaar maka Maromak bolu ita ho Nia bolu santu, no ho bolu santu ne’e iha hakat hirak ita tenke hala’o, primeiru maka haklaken sai Maromak nia grasa nebé iha ita ida-idak, ema ida-idak iha don, segundu; keta moe fo testemuña kona ba Nai Maromak, ida ne’e klaru iha Maromak nia Liafuan katak; iha kada momentu ita iha opurtunidade hodi fo hatene Maromak nia Evanjélu, fo testemuña kona ba Maromak, no fo sai novidade diak ba ema hotu”, Pastor Yanvantius Tulai mos fo hanoin atu pastor sira nebe simu ona bolu atu haklaken Evanjélu tenke kaer metin doutrina hanorin lós Evanjélu nian, no

konsekuensias lójiku ne’ebe pastor sira  tenke prontu infrenta iha ministeriu haklaken Evanjélu maka terus tanba turturasaun, diskriminasaun, “Tuir fali maka prontu terus ba Evanjelu, konsekuensia lóziku husi ita tuir Nai maka Dalaruma ita hasoru diskriminasaun, ema halo turturasaun ba ita, ida ne hanesan impaktu ida husi ita nia ministériu ba Nai, tuir fali maka pastor no Nai nia atan sira iha Igreja tenke kaer didiak hanorin saudavel no lós, nebe Bíblia temi guida didiak rikusoin furak ne’e maka Evanjélu salvasaun, kaer metin no labele sés husi Evanjélu ne’e, labele nakdoko, tanba ne’e formasaun ba an rasik tenke nafatin atu pastor ida-idak nia fira labele nakdoko, fiél iha aplikasaun Maromak nia bolu iha ita to’o Nai Jesus fila fali mai, tanba apostolu Paulu hatete; kaer metin dotrina nebe saudavel, guida didiak rikusoin furak”, dehan pastor Yanvantius Tulai.

Emeritus Igreja Protestante Kehidupan Rohani Jakarta ne’e hein atu pastor Timótius Sudarsono no pastora Asiana nebe simu ona ordenamentu pastoral atu aproveita diak liberdade iha Nasaun Estadu de Direitu Demokrátiku Timor Leste hodi haklaken máximu Evanjélu ba ema hotu rona.

“Demokrasia iha Repúblika Demokrática Timor Leste ne’e singnifika katak respeita ema seluk nia opiniaun, Nasaun ne’e fo liberdade total ba ema hotu sidadaun sé deit atu hili no assumi relijiaun ne’ebe nia hakarak, ida ne’e opurtunidade furak atu bele serví Maromak ho tebes no sériu, haklaken Evanjélu hodi manán klamar, maibe mos asegura unidade no toleransia, respeita ema seluk nia relijiaun, maibe labele halo konsensus ho prinsipiu ita nia fiar, no labele komete iha doutrina ka hanorin nebe kontradís ho Evanjélu nia hanorin, liberdade demokrasia permite kualker relijiaun bele tama, maka ema Kristaun nebe  nia fiar fraku fasil influensiadu, tanba ne importante tebes povu Igreja involve iha formasaun ispiritual atu sira nia fiar la nakdoko”, pastor Yanvantius Tulai enkoraja povu The Alliance Bible Church Timor Leste atu kolabora fo apoiu moral no finansial ba pastor Timotius Sudarsono no pastora Asiana nebe foin simu ordemantu pastoral, tanba servisu pastor labele atinji alvu wainhira laiha apoiu husi povu Igreja.

Pastor Timotius Sudarsono no Pra. Asiana

Pastor Timotius Sudarsono no Pastora Asiane Hew

Enkuantu Pdt. Timotius Sudarsono ne’ebe simu ordenamentu pastoral ne’e ko’alia ba Radio Voz hatete, ninia responsabilidade pastoral atu lori Igreja ba futuru, nia sei hahú atividade pastoral ho hanorin Evanjélu ba labarik, “Prosesu ministeriu pastoral ami saudades atu povu hahú iha abut, buras sa’e no fo fuan, tenke hahú husi Igreja laran, tanba kualidade husi laran maka sei fo impaktu ba liur, durante ne ami nia atividade barak liu aplika formasaun hodi alkansa klamar, oportunidade ba futuru ita hahú husi nivel familia uma kain, no vizaun ba nasaun ne barak liu fo edukasaun ba komunitas labarik ne’ebe presiza iha apoiu fasilidades hodi bele hamosu impaktu ba ita nia atividades, tanba servisu edukasaun ba labarik sei fo implikasaun pozitivu ba ejistensia Igreja iha futuru, tanba ne’e maka ami nia ministeriu durante ne’e foka maka’as liu ba edukasaun labarik, atu ita bele alkansa klamar sira”, nia dehan.

Tipu programa seluk ne’ebe mos sei aplika iha nia ministeriu maka doasaun social ba labarik iha familia umakakain, no ba ema kbiit laek, “Ho Maromak nia tulun loke dalan, ba oin ami mos sei aplika atividade pastoral karater social hodi fo ajudus social ba moris diak labarik sira iha familia umakain kbiit laek sira, ajuda mos ba komunitas ema vítima  iha uma mahon sira iha capital Dili”, nia isplika.

Pastor Timortius loke odamatan ba públiku ba kualker ema sidadaun ne’ebe deit atu partisipa programa Kultu The Alliance Bible Church Timor Leste, no prontu simu kualker sidadaun ne’ebe deit ke hakarak sai membru The Alliance Bible Church Timor Leste, “The Alliance Bible Church oras ne’e iha ona povu membru to’o nain 50 ativa iha programa Igreja, no odamatan nakloke ba kualker ema sé deit tantu sidadaun nasional Timor Leste ka estranjeirus sira ne’ebe seidauk pertense ba povu kongregasaun  Igreja ruma, no hakarak sai membru The Alliance Bible Church Timor Leste”, nia konvida.

Kultu jeral iha loron dumingu oras tk.8:00 dader kultu jeral, tk.10:00 dader Kultu eskola dominikal, kultu orasaun iha loron kuarta tk.7 kalan, kultu husi familia ba familia kada fulan dala ida.

Iha nia programa kultu sira The Alliance Bible Church Timor Leste uza lian Indonesia, no  akompanha ho evolusaun progresu ba oin to’o tempu sei uza mos lian Tetun no lian Chinesa ka mandarin. [ag]