Primeiru Ministru RDTL, Taur Matan Ruak.

MNEK, loron 19 fulan-jullu tinan 2022

Sua Exelénsia Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus (MPCM), Sr. Fidélis Manuel Leite Magalhães;

Exelentísimu/a Señór/a, Membru Governu Konstitusionál VIII

Sua Exelénsia Vise-Prezidente Departamentu Operasaun Kompaktu Millenium Challenge Corporation, Sr. Cameron Alford;

Sua Exelénsia Vise-Prezidente Adjuntu ba Europa, Ázia, Pasífiku no Amérika Latina, Kompaktu Millenium Challenge Corporation, Sr. Jonathan Brooks;

Sua Exelénsia Chargé d’Affaires ad Interim Embaixada Estadus Unidus Amérika (EUA), Sr. Thomas Daley;

Exelentísimu/a Señór/a, Membru Korpu Diplomátiku no Ajénsia Internasionál sira

Exelentísimu Reprezentante sira husi Compact Development Team (CDT-TL), Sr. Constâncio Pinto;

Señór no Señora

Distintu konvidadu sira

Ohin ita selebra Asinatura Akordu Kompaktu ida ba Bee, Saneamentu, Drenajen no Edukasaun ho Ajénsia Estadus Unidus Amérika (EUA) nian, Millenium Challenge Corporation, ho nia valór globál dolar amerikanu millaun 484 (atus haat ualunulu resin haat). Timor-Leste sei kontribui nia parte 64 (millaun neen nulu resin haat). Akordu ne’e nu’udar investimentu boot liu ne’ebé realiza iha ita-nia país husi parseiru dezenvolvimentu individuál ida.

Akordu ida ne’ebé hahú prepara iha tinan 2010, ho apoiu dahuluk ne’ebé atribui hodi kombate korrupsaun no atu haforsa esforsu programa vasinasaun nasionál nian, maibé dezenvolve ona iha tinan sanulu resin rua ikus ne’e nia laran, hafoin prosesu boot ba konsolidasaun no ba konkretizasaun kondisaun no kritériu negósiu nian ne’ebé ezijente (liuliu governasaun transparente no ho justisa, investimentu ba moris-di’ak povu nian no promosaun ba liberdade ekonómika, no seluk tan).

Liu ona tinan sanulu-resin-rua, ho satisfasaun boot ita selebra konkretizasaun ba projetu ida-ne’e, iha tinan ida-ne’ebé Timor-Leste, la’ós de’it selebra Restaurasaun Independénsia Nasionál ba dala ruanulu, maibé mós aniversáriu ba dala ruanulu husi relasaun diplomátika sira ho Governu no Autoridade sira Norte Amerikana nian.

Konkretizasaun ida ne’ebé respeita empeñu no esforsu ne’ebé Governu Konstitusionál VIII realiza ona iha tinan haat ikus governasaun ida ne’e nian, hafoin harii ekipa nasionál ida ne’ebé lidera husi Eis-Ministru Reforma Lejizlativa no Asuntus Parlamentares (MRLAP) no atuál Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus (MPKM), Sr. Fidélis Magalhães no konta ho apoiu tékniku no operasionál Compact Development Timor-Leste (CDT-TL) nian ne’ebé valiozu, ne’ebé dirije husi Embaixadór Constâncio Pinto.

Apoiu tékniku ida ne’ebé iha inísiu identifika ona área potensiál prinsipál haat ne’ebé importante tebes(hanesan bee no saneamentu, edukasaun, nutrisaun no hadi’a ambiente negósiu nian), ne’ebé sai hanesan foku estudu préviu no viabilidade ida-ne’ebé importante no detalladu liu, ne’ebé rekomenda eskolha ne’ebé Konsellu Ministrus hala’o iha fulan-setembru tinan 2020, hodi apoia área sira ne’ebé ohin ita temi ona ba edukasaun no saúde di’ak ita-nia oan sira.

Importante tebes, hodi koloka sidadaun iha sentru asaun governativa nian, iha sorin ida, atu disponibiliza infraestrutura no rekursu edukativu ne’ebé presiza ba akizisaun koñesimentu foun, ba abilitasaun sientífika no ba área teknolojia ita-nia sidadaun sira nian, ho énfaze espesiál iha formasaun ba profesór sira, hodi atinje ensinu ida-ne’ebé atraente ba beibeik, inkluzivu, ho kualidade aas, tuir prátika ne’ebé di’ak liu no ezemplu internasionál sira nian; no

Iha sorin seluk, hodi disponibiliza asesu ba sistema bee moos ida, teknolojikamente modernu, moos no seguru, ho diresaun empreza jestaun bee, Be’e TL E.P, nia okos, atu halakon moras sira ne’ebé aumenta, liuhusi utiliza bee hanesan veíkulu no nune’e bele dignifika rekursu importante ida-ne’e ba ita-nia sobrevivénsia koletiva no dezenvolvimentu saudavel ba ita-nia labarik no foin-sa’e, ba moris adultu no familia ida-ne’ebé haksolok.

Kompromisu multisetoriál no transversal, ho impaktu pozitivu iha nivel hotu-hotu ita nia sosiedade nian no ida ne’ebé konsege mobiliza esforsu sira Governu tomak nian, hodi enkoraja espíritu pertensa nian, la’ós de’it husi ministériu ho tutela direta iha Edukasaun, juventude, Desportu no Obras Públikas, maibé mós órgaun soberania sira seluk, hanesan Parlamentu Nasionál no Prezidénsia Repúblika, ho kontribuisaun importante husi organizasaun sira sosiedade sivíl nian.

Mobilizasaun ida ne’ebé ho tempu naruk no kontínua, hodi tau hamutuk esforsu no servisu ekipa timoroan sira nian, ho apoiu ita-nia parseiru nasionál no internasionál MCC nian, ne’ebé permite hodi hasa’e estatutu elejibilidade Timor-Leste nian ne’ebé progresivu, ba pontuasaun selesaun ida iha nivel ne’ebé aas, hodi atinje klasifikasaun di’ak liu iha tinan 2021 (ho pontu total 15 iha eskala ida ho valór kriteriozu 20), iha kompetisaun ezijente ba eskala globál, hodi asesu ba fundu Millennium Challenge Corporation nian.

Señór no Señora sira

Distintu konvidadu sira

Tanba ne’e ho satisfasaun no orgullu ne’ebé boot, ita selebra konkista presioza ida-ne’e ba Dezenvolvimentu Nasionál, hodi aproveita prezensa S. Exa. Vise-Prezidente Departamentu Operasaun Kompaktu MCC nian no membru sira hotu husi ninia delegasaun, atu agradese ba desizaun Konsellu MCC nian, hato’o gratidaun nasaun, Governu no Povu Timoroan nian ne’ebé kle’an, hodi hili Timor-Leste hanesan destinu ba fundu importante ida-ne’e.

Agradese mós ba interveniente sira hotu: autoridade, negosiadór, tékniku, investigadór no funsionáriu, nasionál no estranjeiru sira ne’ebé hola parte ona iha ekipa servisu oioin Compact Development Team (CDT-TL) nian, ba servisu sira hotu ne’ebé realiza ona ba preparasaun, kumpre ba kondisaun, peskiza no implementasaun, ne’ebé durante tinan barak ona ezije tebes hodi konkretiza ita-nia kandidatura.

Ikusliu agradese ba konfiansa Governu no Povu Norte Amerikanu nian, ne’ebé onra tebes ami, hodi hatudu lasu fraternu amizade nian ne’ebé metin no kooperasaun ne’ebé kesi ita, la’ós de’it haree ba valór no prinsípiu komún sira hanesan demokrasia, respeitu direitu nasionál no kumpre ba direitus umanus, maibé liuliu, kona-ba objetivu komún, hanesan moris-di’ak ema nian, liuhusi objetivu importante hodi fasilita asesu ba bee no ba edukasaun ho kualidade, hodi dezenvolve moris ne’ebé saudavel liu, próspera no feliz.

Esforsu ida ne’ebé hamutuk husi povu rua, maske jeografikamente dook, maibé besik tebes iha ita-nia fuan!

Tanba ne’e, parabéns ba ita hotu, iha asinatura Akordu Kompaktu nian ba Timor-Leste, ne’ebé ohin loron ita selebra, no reprezenta konkista koletiva ida ne’ebé ita labele atinje, karik laiha kolaborasaun, empeñu no dedikasaun ema hotu nian.

Hahú agora servisu maka’as ba ninia implementasaun, atu nune’e labele bosok espetativa sira ne’ebé depozita ona ba Povu Timor, hodi halo ezekusaun ne’ebé di’ak, ho efikásia, responsabilidade no transparénsia.

Tanba ne’e, ha’u renova apelu ne’e hodi mobiliza esforsu sira, ba servisu ekipa no ba kolaborasaun hamutuk hosi entidade sira hotu, autoridade no ajente sira ne’ebé maka hahú husi agora hala’o servisu importante ne’e hodi ezekuta obra sira ne’ebé prevee iha kompaktu, nune’e, hodi kontribui ba transformasaun kualidade moris nian ne’ebé ita hotu hakarak tebes.

Obrigadu Barak.

Maromak haraik bensan ba ita hotu!