Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak.
Hudi-Laran, Bairro Pité, Dili, Loron 19 fulan-julhu tinan 2022
Exmu. Sr. Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK), Sr. Longuinhos dos Santos
Exmu. Sr. Ministru Estadu Arte no Kultura (SEAK), Sr. Teófilo Caldas
Exmu. Sr. Prezidente Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM)
Exmu. (a) Sr.(a) Reprezentante hosi ENI S.p.a
Senhora no Senhor sira
Distintu konvidadu sira
Iha tinan ne’ebé Timor-Leste selebra aniversáriu Restaurasaun Independénsia Nasionál ba da-20 (ruanuluk), mai ha’u nu’udar onra boot ida hodi bele asiste inísiu obras konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian.
Kompromisu ne’ebé halo ona iha momentu lansamentu fatuk dahuluk, iha loron 15 fulan-agostu tinan 2017, hodi fó ba nasaun instituisaun ida ho devér hodi prezerva, defende no valoriza patrimóniu kulturál Timor nian, liuhusi konservasaun ba livru, jornál, revista no publikasaun sira seluk, ne’ebé ninia kolesaun sei disponivel ba sidadaun, estudante, peskizadór, investigadór no turista sira ne’ebé mai vizita ita.
Promesa ida ne’ebé presiza tebes apoiu finanseiru husi empreza petrolífera ENI S.p.a., ne’ebé ami agradese tebes ba kompromisu sosiál no kulturál ne’ebé asume ona durante esplorasaun Kampu Petrolíferu Kitan 06-105 nian, ne’ebé atribui osan dolar milhaun 10 (sanulu), hodi konkretiza projetu ida-ne’e.
Projetu ida ne’ebé maske hasoru obstákulu iha tinan sira ikus ne’e, tanba inserteza husi polítika, husi restrisaun pandemia COVID-19 no husi períodu dezastre naturál ne’ebé tuituir-malu, la impede avansu iha nivel tékniku husi estudu konsultoria nian, dezenvolvimentu projetu arkitetóniku no operasionalizasaun estrutura ne’ebé iha lideransa Autoridade Nasionál Petróleu no Minerais (ANPM) nian ne’ebé sei jere no superviziona kualidade konstrusaun nian, tuir padraun ENI nian no prátika internasionál ne’ebé di’ak liu.
Kompromisu ida hodi valoriza patrimóniu kulturál Timoroan, ne’ebé tuir ezemplu Biblioteka Nasionál husi nasaun sira ne’ebé dezenvolvidu liu, ho intensaun atu promove iha prátika direitu asesu ba edukasaun no kultura ne’ebé prevee hosi Artigu da-59 Konstituisaun RDTL nian, liuhusi defeza ba kriasaun kulturál, rekolha no depózitu ba obras ne’ebé publika husi autór Timoroan sira no obra sira ne’ebé promove diversidade kulturál, literária, téknika ka sientífika, iha espasu ida ne’ebé sei sai duni plataforma ida ba kriasaun no partilha konhesimentu nian.
Obra esensiál ida ba estratéjia prazu naruk nian, hodi kontribui ho ativu ba konkretizasaun objetivu nasionál boot, ne’ebé prevee ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN tinan 2011-2030) nian no transfere ona ba Programa Governu Nasionál VIII nian, ne’ebé prevee konstrusaun ba rede Biblioteka ida (nasionál, munisipál no rejionál), ne’ebé sei destaka papél importante livru, peskiza no investigasaun sientífika nian, hodi hetan kompeténsia ba leitura no eskrita, ba edukasaun no informasaun, no la’ós de’it ba dezenvolvimentu sosiál no kulturál maibé mós ekonómiku ba defeza dezenvolvimentu umanu no sustentabilidade ita-nia sidadaun nian.
Pasu importante no dahuluk hodi fó Timor-Leste infraestrutura esensiál lubuk ida ba funsionamentu ne’ebé di’ak iha setór transversál kultura no patrimóniu tradisionál nian, ne’ebé iha futuru sei integra muzeu nasionál ida, sentru no jardín kulturál no mós akademia ida ba arte no indústria rekreativa, ne’ebé promove atu hamosu artista no autór timoroan foun sira, ne’ebé sei kontribui duni ba rikusoin identidade kulturál país nian no ba sentimentu patriótiku ita-nia Povu nian.
Ho sentimentu ida, katak ho realsa diversidade kulturál no linguístika Timor nian, ho objetivu atu destaka liután importánsia patrimóniu kulturál no artístiku Timor nian (iha literatura, iha pintura, iha múzika, iha dansa, iha teatru, iha audiovizuál, iha soru-tais, iha artezanatu, no seluk tan), atu hamosu oportunidade ba empregu foun no projetu foun investimentu nian, liuliu iha indústria rekreativa, kulturál no turístika sira.
Senhor no Senhora sira
Distintu Konvidadu sira
Livru loke odamatan ba mundu foun no realidade foun. Iha tempu Luta Libertasaun Nasionál, militár ida-idak iha ninia kilat. Iha tempu Luta ba Dezenvolvimentu Nasionál, labarik ka foin-sa’e ida-idak tenke iha livru iha sira-nia liman hanesan kilat atu konkista sira-nia mehi no solok. Oferese mós ba sira posibilidade atu sai pensadór krítiku, prepara sira atu moris nu’udár sidadaun ne’ebé responsavel ba destinu ita-nia Nasaun nian.
Iha sentidu ida-ne’e mak ohin loron ita selebra inísiu obras konstrusaun Biblioteka Nasionál Timor-Leste nian ne’ebé sei konkretiza iha fulan sanulu-resin ualu nia laran.
Tanba ne’e ha’u hakarak agradese ba funsionáriu, tékniku, espesialista, autoridade no dirijente sira ne’ebé envolve iha implementasaun projetu ida-ne’e nian, ba ita-boot sira-nia esforsu, dedikasaun no empenhu, iha apoiu ba infraestrutura ne’ebé sei posibilita formasaun sívika no akadémika ne’ebé di’ak ba timoroan sira.
Ami mós hakarak agradese ba parseria ne’ebé estabelese iha setór konservasaun no promosaun patrimóniu kulturál nian, entre ENI S.p.a, Autoridade Nasionál Petróliu no Minerais (ANPM) no Governu Timor-Leste, ne’ebé reprezenta husi Sekretáriu Estadu Arte no kultura, husi Ministériu Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura (MESSK).
Hafoin liutiha besik fulan hitu konsagrasaun no rekonhesimentu ba TAIS nu’udár Patrimóniu Imateriál Umanidade nian husi Organizasaun Nasoins Unidas ba Edukasaun, Siénsia no Kultura (UNESCO), parabéns ba ita hotu tanba bele selebra tan marku importante ida ba protesaun, prezervasaun, konservasaun no valorizasaun identidade kulturál Timor nian, hodi destaka iha serimónia ida-ne’e knaar importante ne’ebé literatura no bibliografia timor nian bele no tenke dezempenha, iha Mundu kulturál ida ne’ebé interligadu, globál no kompetitivu ba beibeik.
Hakarak agradese ba momentu ne’ebé eskolhe ona, iha ne’ebé ita prontu atu adere ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian (OMC – Sigla iha lian portugés), hodi asume kompromisu foun iha defeza no protesaun direitu autór no iha depózitu legál ba obra sira ne’ebé prodús iha ita-nia territóriu.
Ikusliu, hakarak agradese ba apoiu husi sidadaun no reprezentante sira Sosiedade Sivíl nian, liuliu estudante no peskizadór sira, ne’ebé iha futuru sei hetan benefísiu husi servisu biblioteka ida-ne’e nian, ne’ebé disponibiliza liuhusi ninia livru no espasu sira ba promosaun kulturál.
Obrigadu ba ita-boot sira hotu! Maromak haraik bensan mai ita!