Primeiru Ministru Taur Matan Ruak ho idozus sira. (Foto: André Gusmão)

Likisa, loron 7 fulan-julhu tinan 2022 –

Sua Exelénsia Senhor no Senhora Membru Governu sira

Sua Exelénsia Senhor Administradór Munisípiu Likisá

Sua Exelénsia Senhor Xefe Suku Mau-Meta

Senhor Membru Autoridade Nasionál sira ne’ebé marka prezensa iha-ne’e

Senhor no Senhora sira

Karu sidadaun sira,

Tinan ida-ne’e ita selebra tinan 20 Restaurasaun ba ita-nia Independénsia – konkista ida ne’ebé ita hotu nian, sira ida ne’ebé luta ho kilat, iha frente armada, sira ne’ebé luta iha negosiasaun polítika-diplomátika, sira ne’ebé luta iha klandestinidade. Maibé ida-ne’e mós nu’udar konkista ida povu naran-laek nian ne’ebé, ho aten-barani, ema barak tebes vota ba ita-nia liberdade iha Referendu fulan-agostu tinan 1999.

Restaurasaun ba Independénsia lori mai ita Liberdade, Demokrasia, Estadu Direitu. Maibé labele harii Demokrasia ida ne’ebé saudavel no sosiedade ida ne’ebé plena, sein partisipasaun hosi sidadaun sira. No hodi ita hotu bele partisipa iha konstrusaun no dezenvolvimentu ita-nia Estadu no ita-nia rain, importante tebetebes hodi garante katak ema hotu-hotu moris ho dignidade. Ida-ne’e maka tenke sai objetivu prinsipál hosi objetivu hotu-hotu: dignidade sidadaun sira nian. Ho dalan ida-ne’e de’it maka ita bele asegura pás, liberdade, dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál, partisipasaun tomak iha sosiedade.

Ha’u la ko’alia de’it kona-ba karidade – ne’ebé, loloos, importante tebes – ha’u mós la ko’alia de’it kona-ba solidariedade iha família no iha komunidade – ne’ebé mós importante tebes no sai nafatin baze ba ita-nia forsa hamutuk. Ha’u ko’alia kona-ba obrigasaun Estadu nian hodi garante dignidade liuhosi direitu sosiál ba ema hotu.

Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste define, iha ninia artigu 56.º, katak “sidadaun hotu-hotu iha direitu ba seguransa no ba asisténsia sosiál”, ne’ebé Estadu iha responsabilidade hodi promove “(…) hola medida sira tuir nia kbiit nasionál nian, hodi halo organizasaun ho nia sistema ida ba seguransa sosiál”. Direitu ba Seguransa Sosiál, konsagra ona iha ita-nia Konstituisaun, reflete ita-nia entendimentu katak Seguransa Sosiál maka parte ne’ebé la bele tau sees hosi Demokrasia: Ita fiar katak labele iha Demokrasia sein ema hotu-hotu haree sira-nia direitu sosiál ne’ebé aseguradu.

Sistema Seguransa Sosiál, tuir loloos, garantia ba direitu sira ne’e, ba ema sira hotu ne’ebé serbisu no kontribui ba ekonomia nasionál, maibé mós ba sira hotu ne’ebé la bele – ka la bele tan ona – serbisu. Tuir loloos, seguransa sosiál signifika konsesaun prestasaun sosiál direitu nian, ne’ebé substitui rendimentu serbisu nian (saláriu) bainhira ida-ne’e la eziste ka lakon tanba razaun ruma. Ho dalan ida-ne’e seguransa sosiál garante katak ema hotu-hotu mantein rendimentu ida ne’ebé mínimu, mezmu bainhira la serbisu, hodi nune’e sira bele kontinua halo despeza importante konsumu nian; hodi nune’e sira bele kontinua hetan asesu ba bens no servisus; nune’e, ikusmai, sira bele moris iha vida ida ne’ebé digna. Tanba ne’e maka seguransa sosiál importante tebes.

Konstrusaun ba sistema ida seguransa sosiál nian presiza prosesu ida ne’ebé naruk no teknikamente kompleksu – Karik ita hakarak sustentavel – no ezije vontade no empenhu polítiku hosi ema hotu-hotu iha Sosiedade.

Iha Timor-Leste konstrusaun ba sistema seguransa sosiál nian hahú ona iha tinan 2008, ho kriasaun Subsídiu Apoiu nian ba Idozu no Inválidu sira (SAII), ne’ebé iha nia prátika, ho natureza pensaun vitalísia ba sidadaun sira hotu ne’ebé to’o idade reforma nian – daudaun ne’e tinan 60 – no ba ema sira hotu ne’ebé la bele serbisu ho permanente tanba invalidés, no la iha meiu sira seluk ba rendimentu, tanba sira la serbisu.

Nune’e, SAII nu’udar primeira medida seguransa sosiál nian iha ita-nia nasaun – no moris iha faze ida ne’ebé ita harii hela ita-nia instituisaun sira no rekupera krize tinan 2006 nian; moris iha faze ida ne’ebé seidauk ko’alia kona-ba Seguransa Sosiál iha ita-nia sosiedade.

Objetivu SAII nian mak asegura rendimentu mínimu ba ema hotu-hotu ne’ebé la bele serbisu – tanba sira iha situasaun invalidés nian ne’ebé permanente no absoluta ka tanba iha idade ne’ebé avansada liu ona. Ho prestasaun ida-ne’e, sidadaun sira-ne’e mantein podér kompra nian balun no bele satisfás nesesidade bázika sira. Tanba ne’e, SAII nu’udar medida esensiál hodi kombate pobreza. Faktu ida-ne’e hatudu hosi dadus estatístiku ofisiál: karik iha tinan 2007 taxa insidénsia pobreza nian iha idozu maka 33,6%, iha tinan 2014 taxa ne’e tuun ba 26,8% ka iha tinan 7, no hafoin kriasaun SAII, taxa insidénsia pobreza nian entre idozu sira redús 20,2%. Ida-ne’e maka sinál ida ne’ebé klaru kona-ba importánsia hosi medida ida-ne’e atu kombate pobreza no kontribui ba moris ida ne’ebé dignu ba ita-nia idozu sira.

Maibé, estudu ida foin daudauk ne’e, tinan 2021, ne’ebé Governu halo ho apoiu UNICEF nian, hatudu katak pobreza multidimensionál nafatin aas, liuliu iha labarik ki’ik no iha idozu sira. Relasiona ho idozu, ita fiar katak faktu ida-ne’e kauza hosi fatór rua. Iha sorin ida, tanba pobreza multidimensionál la’ós de’it kona-ba rendimentu, maibé mós kona-ba asesu ba bens no servisus; Iha sorin seluk, tanba valór SAII nian maizumenus ki’ik no la iha alterasaun durante tinan ba tinan.

Tanba ne’e, deside atu altera valór SAII nian ba 50 USD fulan-fulan, hodi reforsa kapasidade ekonómika idozu no ema sira ne’ebé la iha kapasidade permanente hodi halo serbisu. Liu de’it alterasaun ida ba tinan 2022, Governu aprova ona alterasaun ida-ne’e hodi mantein iha futuru.
Ohin, ita iha-ne’e hodi lansa montante foun SAII nian, hosi 50 USD fulan-fulan, ne’ebé sei inklui ema ho totál 98.943, 6.797 iha Munisípiu Likisá.

Ita fiar katak, ho nune’e kontribui atu hametin dignidade ita-nia konsidadaun sira nian, hodi kombate pobreza no hodi insentiva atu ema hotu partisipa ho ativu iha ita-nia ekonomia no iha ita-nia sosiedade.

Lori Governu nia naran, ha’u termina ho liafuan agradesimentu ba autoridade lokál, Administradór Munisípiu no Xefe Suku sira, ba apoiu importante ne’ebé sira fó ona, iha prosesu ida-ne’e, ba Institutu Nasionál Seguransa Sosiál no ba Ministériu Solidariedade Sosiál no Inkluzaun.

Obrigado barak ba Ita-Boot sira hotu.