Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, (Foto fontes: Wikipedia)

Iha Serimónia Lansamentu ba Rezultadu Finál Peskiza nian kona-ba Alimentasaun no Nutrisaun tinan 2020 no Lansamentu ba Planu Estratéjiku Nasionál Nutrisaun nian iha Setór Saúde entre tinan 2022 no 2026

Ministériu Finansas, 05 maiu 2022

Exmu. Sr. Ministru Agrikultura no Peskas

Exmu. Sr. Vise-Ministru no Ministru Interinu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun
Distintus Membru Governu nian sira

Exmu. Sr. Koordenadór Rezidente Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste

Distintus Membru no Reprezentante Ajénsia Espesializada sira Nasoins Unidas nian (UNICEF, WHO, WFP, FAO, no seluk-seluk tan)

Distintus Membru no Reprezentante sira husi Korpu Diplomátiku

Distintus Membru no Reprezentante sira husi Ajénsia Kooperasaun Bilaterál no Multilaterál nian

Senhoras no Senhores

Distintus Konvidadus

Ita hotu rekonhese katak, ezisténsia husi ábitu nutrisaun nian ne’ebé di’ak ho ai-han ne’ebé ekilibrada no saudavel, maka baze fundamentál ba kreximentu no dezenvolvimentu di’ak ba ita-nia sidadaun sira, liuliu labarik, adolexente no joven sira.

Ábitu di’ak hirak ne’e, inan-aman sira maka tenke promove hahú kedas bainhira harii umakain, sira tenke asume responsabilidade hodi fó ai-han ne’ebé nutritivu ba membru sira hotu iha família, fó atensaun liuliu ba Inan sira no ba kosok oan sira ne’ebé foin moris.

Nutrisaun familiár ida ne’ebé di’ak promove redusaun risku ba moras ne’ebé hada’et, hodi hadi’a kondisaun sira ba kreximentu ida di’ak ba nivel fíziku no psikolójiku.

Promove mós kondisaun adekuada sira ba produtividade ne’ebé di’ak iha atividade sosioekonómiku oioin, liuliu aprendizajen, akizisaun ba konhesimentu no kapasitasaun ba serbisu, ne’ebé garante rezultadu di’ak ba prazu naruk iha faze moris nian ne’ebé lahanesan.

Ho preokupasaun sira ne’e maka Governu Konstitusionál VIII iha hanoin hodi deside ona fó prioridade ba Nutrisaun iha ninia programa Governu nian, tuir kompromisu sira Seguransa Ai-han nian ne’ebé asume husi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) no alinha hamutuk ho Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável (ODS) nian sira Kombate ba Hamlaha no ba Ki’ak, hirak ne’e reprezenta fatór prinsipál sira ba prevalénsia subnutrisaun nian iha ita-nia sosiedade.
Preokupasaun sira ne’ebé mak ha’u asume ona nu’udar Presidente Repúblika iha tinan 2012 no prolonga to’o ohin loron, ho ninia lema atu “Investe iha Nutrisaun ba saúde, edukasaun no produtividade ne’ebé di’ak ba ema”.

Investimentu ida ne’ebé justifika ona husi estatístika internasionál no nasionál sira ne’ebé hatudu katak:
• Ida husi ema na’in tolu sofre má-nutrisaun: ne’ebé afeta ba labarik Milhaun 667 ho idade tinan 5 mai kraik, ne’ebé domina iha Timor-Leste ho 24.9% iha tinan 2018 ne’ebé mak ita hakarak atu hamenus ba taxa ida ho 0% iha tinan 2030;

• Milhaun 151 mak sofre Nanizmu (Stunting) no má-nutrisaun krónika ne’ebé kauza husi falta nutriente sira, ne’ebé domina iha Timor atinje ba 47.1% iha tinan 2020 no ita hakarak redús ba taxa ida ho 25.1% to’o 2030;

• Milhaun 51 maka sofre Rakitizmu no isin eskelétiku infantíl, ne’ebé domina iha Timor-Leste atinje ba 8.6% iha tinan 2020 no ita hakarak redús ba taxa ida ho 3.0% to’o 2030;

• Milhaun 38 maka sofre nivel Obezidade Infantíl, ne’ebé domina iha Timor-Leste atinje ba 1.2% iha tinan 2020 no sei la ultrapasa liu taxa 1.5% iha 2030.

Iha momentu ne’ebé maka Mundu ultrapasa ona Ema Biliaun 7 no iha ne’ebé ita asiste iha parte balun, iha aumentu ema ne’ebé laiha mikronutriente no kaloria nian sira, no iha parte seluk, aumenta ema ho obezidade no diabetes, ne’e aumenta risku mortalidade maka’as no hatún índise produtividade nian, importante maka Timor-Leste nafatin adota medida prátika no konkreta sira ne’ebé envolve setór hotu-hotu iha sosiedade, ema, família, autoridade, organizasaun sira sosiedade sivíl no parseiru sira ba dezenvolvimentu, iha espíritu loloos ba Komunidade Alimentár nian hodi hadi’a di’ak liu Nutrisaun no Seguransa Alimentár.

Medida sira ne’ebé adopta Estratéjia Nasionál Nutrisaun nian ida (2014-2019), Polítika Nasionál ba Seguransa Alimentár no Nutrisaun nian ida (2017), Planu Asaun Nasionál nian ida kontra Hamlaha no Má nutrisaun (2015-2024), no Planu Asaun Nasionál Konsolidasaun nian ida ba Seguransa Alimentár no Nutrisaun (CNAP FNS 2020 – sigla lian portugés) ne’ebé aplika husi KONSSANTIL, nu’udar órgaun estratéjiku interministeriál no intersektoriál, ne’ebé kompostu husi entidade públika no privadu sira, ho reprezentante husi parseiru sira dezenvolvimentu nian no husi entidade sira sosiedade sivíl, nasionál no internasionál nian sira;

Medida sira ne’ebé justifika Timor-Leste nia adezaun, iha fulan Outubru tinan 2020, ba SUN (Scalling Up Nutrition) Movement no ne’ebé kontrola husi S. Exa. Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Enjeñeiru António Guterres, justifika mós ita-nia partisipasaun iha tinan kotuk, iha Simeira CPLP nia iha Luanda no iha Simeira Preparatóriu Roma nian (Itália), ne’ebé kulmina ho realizasaun Simeira Mundiál kona-ba sistema Alimentár (Food System Summit) iha Nova Iorque, iha fulan setembru tinan 2021 no Simeira Nutrisaun nian iha Tókiu (Tokyo Nutrition for Growt) ne’ebé realiza ona iha fulan dezembru tinan 2021.

Medida sira ne’ebé aposta ba relasaun ne’ebé eziste entre nutrisaun no saúde, ohin sei estende tan ho lansamentu Planu Estratéjiku Nasionál Nutrisaun nian iha Setór saúde entre tinan 2022 no tinan 2026, no sei reforsa loloos rezultadu sira ne’ebé ita hakarak hetan iha área ne’e.

Medida prátika sira ne’ebé benefisia ita-nia monitorizasaun, atensaun no akompanhamentu nafatin, introduz liuhusi realizasaun regulár peskiza nian sira hodi rekolla dadus no atualiza konhesimentu sira, kona-ba Ai-han no Nutrisaun, iha Relatóriu Finál Peskiza nian tinan 2020.

Senhora no Senhor sira

Distintu Konvidadu sira

Rezultadu Finál Peskiza nian kona Ai-han no Nutrisaun tinan 2020, ne’ebé ohin ita aprezenta hatudu empeñu no dedikasaun konjunsaun esforsu sira ne’ebé reúne ona iha KONSSANTIL, maibé mós hatudu servisu boot ne’ebé iha ita oin ba dezenvolvimentu umanu hodi atinje, entre sira-seluk, to’o tinan 2030 objetivu ODS 2 husi (Laiha Hamlaha).

Relatóriu ida ne’ebé destaka debilidade boot sira sistema nutrisaun nasionál nian, ho valór komparativu sira ne’ebé boot liu ein relasaun ho ita-nia viziñu sira iha Rejiaun Sudeste Aziátiku ka iha Pasífiku, ne’ebé verifika índise mellór sira ne’ebé kombate ba subnutrisaun infantil, nazizmu no rakitizmu;

Ne’ebé aponta risku partikulár sira ne’ebé afeta ita-nia inan-feton sira, liuliu, inan isin-rua sira no inan sira, ne’ebé fasil liu ba situasaun sira anemia nian, ne’ebé iha efeitu negativu sira ba kualidade susubeen inan-nian ba bebé sira ne’ebé foin moris; no Alerta ba nesesidade atu konsolida ita-nia rekursu no ita-nia esforsu sira hodi investe liután iha merenda eskolár, iha saúde inan-nian no ba bebé sira (maternal and child helath), iha diversifikasaun dieta ho nutriente sira ne’ebé di’ak, adekuadu liu no ekilibradu, tuir prátika di’ak sira internasionál nian no iha fortifikasaun ba ai-han sira (Food Fortification), nst ne’ebé prevee ona iha Planu Asaun Nasionál Konsolidasaun nian ba Seguransa Alimentár no Nutrisaun (CNAP FNS tinan 2020).

Peskiza ida ne’ebé destaka importánsia nutrisaun nian ba saúde públika ita-nia sidadaun sira, bele sai hanesan planeamentu intervensaun nian sira, bazeia ba evidénsia sira no sensivel liu ba nesesidade nutrisionál sira husi munisípiu ka rejiaun ida-idak, ne’ebé kontribui ba halakon taxa mortalidade, ho rezultadu sira ne’ebé di’ak hamutuk ho grupu sira risku nian (ho morbilidade sira), iha inan-feton sira no labarik sira.

Senhora no Senhor sira

Distintu konvidadu sira

Ita fiar katak ho parseria sira ne’ebé estabelese ona ho lansamentu ba Planu Estratéjiku ne’ebé konkretiza iha setór saúde nian, bele fó pasu konkretu sira ba transformasaun sistema nutrisaun nasionál.

Iha situasaun desfavoravel pós-Pandemia ba COVID-19, difikuldade no dezafiu emerjente sira ba Funu Ukránia nian no ba presaun inflasionária sira ne’ebé haree ba folin ai-han nian sira. Governu ne’e mantein ninia konfiansa iha futuru, no ninia determinasaun hodi investe iha dezígniu nasionál importante ida-ne’e, ba tinan sira tuirmai.

Iha tinan 2019 aloka ona osan dolar amerikanu Millaun 44 ba atividade sira Nutrisaun nian. Iha tinan 2020 valór ne’e reforsa ona ho dolar amerikanu Millaun 56 ne’ebé mai husi fundu COVID-19. Tinan ida-ne’e 2021 ita aloka ona dolar amerikanu Millaun 68, iha ámbitu ba Pakote Rekuperasaun nian no Estímulu ba Ekonomia. Iha tinan ida-ne’e ita aumenta filafali ho valór dolar amerikanu Millaun 117, inklui atividade sira ba Programa kona-ba Sesta Bázika, ne’ebé sei aumenta rezilénsia país nian no fó impulsu boot ba esforsu sira ne’e hodi kria futuru ne’ebé di’ak ba Timoroan sira.

Ita kontinua investe tuir Planu Asaun Nasionál Multisetoriál (CNAP-NFS 2021), hodi atua iha kauza sira ne’ebé kondisiona progresu ba Seguransa Alimentár no Nutritiva, atu nune’e bele asesivel liután ba ema hotu, la husik ema ida iha kotuk.

Tanba ne’e, ita kontinua hodi Transforma Sistema Agrikultura, atu nune’e sai modernu liu, sustentavel, belun ambiente nian no ne’ebé vokasionadu ba nesesidade hodi halakon hamlaha;

Aposta mós, iha Redusaun Desperdísiu nian, hodi fahe ai-han sira ne’e ba ema ne’ebé presiza liu; no
Buka Mekanizmu ba Rezilénsia iha Família sira, atu nune’e garante fonte estavel ida ba rendimentu no rede distribuisaun nian ida ne’ebé di’ak no asesu ba merkadu ai-han;

La haluha atu investe iha divulgasaun no sosializasaun hanesan fatór sira xave hodi promove Alimentasaun Saudavel no Ekilibrada.

Asaun sira ne’ebé la bele, la’ós de’it foti husi Governu ka Autoridade sira, maibé iha espíritu ba Komunidade Alimentár envolve partisipasaun sira hotu, inklui sidadaun sira hanesan konsumidór, operadór ekonómiku sira no parseiru sira seluk dezenvolvimentu nian, hodi buka paradigma foun ba Asembleia Mundiál Saúde nian, ne’ebé ajenda ona ba tinan 2025.

Iha espíritu ida-ne’e komunidade alimentár, ne’ebé ita realiza ohin Lansamentu Rezultadu Finál ba Peskiza no Lansamentu ba Planu Estratéjiku Nasionál Nutrisaun nian iha Setór Saúde nian.

Ha’u aproveita biban ne’e hodi agradese ba partisipante sira hotu, individuál no koletivu sira, nasionál no internasionál sira, ne’ebé simu ona konvite hodi partisipa iha serimónia ida-ne’e.

Agradese mós ba servisu ne’ebé hala’o ona, husi funsionáriu sira, tékniku sira, espesialista sira no entidade sira ne’ebé envolve iha elaborasaun husi dokumentu sira-ne’e, iha Ministériu Saúde nian ka iha KONSSANTIL.

Obrigadu barak ba ita-nia dedikasaun no esforsu, ne’ebé fó apoiu Sistema Alimentár Timoroan ida, ne’ebé sustentável no reziliente liu.

Ba Timor-Leste ida ne’ebé laiha Hamlaha!

Ba país ida saudavel liu, ho ema sira ne’ebé nutrisaun di’ak.

Maromak haraik bensan mai ita hotu!